IZ POVIJESTI NAŠE ŠKOLE...
OŠ Vugrovec–Kašina je jedna od sedam osnovnih škola sesvetskog kraja, ali i jedna od najstarijih pučkih škola Hrvatskog prigorja. U sastavu škole djeluje Matična škola u Kašini te Područne škole u Vugrovcu, Prekvršju i Planini Donjoj.
Škola u Vugrovcu je prema očuvanoj «Spomenici vugrovečke učione» utemeljena 1836. godine i ubraja se među najstarije škole u Prigorju. Prvi je učitelj vugrovečke škole bio ondašnji svećenik istoimene župe Martin Pečij. Antun Cuvaj u «Građi za povijest školstva Kraljevine Hrvtske i Slavonije od najstarijih vremena do danas» (Zagreb, 1908.) navodi da su školske godine 1846./1947. u Vugrovcu bile dvije niže početničke učionice, a škole je pohađalo 66 djece.
Prva je školska zgrada u Vugrovcu izgrađena 1855. godine. Međutim, za vrijeme velikog potresa koji je pogodio Zagreb i njegovu okolicu 1880. godine bila je jako oštećena i morala se srušiti. Potom je izgrađena nova školska zgrada u Vugrovcu koja još i danas postoji, ali je preuređena i služi mještanima za kulturne i druge društvene potrebe. Ova je stara vugrovečka škola služila svojoj svrsi sve do 1962. godine, kada je u Vugrovcu izgrađena nova školska zgrada sa šest klasičnih i dvije specijalizirane učionice. Uz nju je 1981. godine nadograđena montažna športska dvorana. Školske godine 2005./2006. vugrovečka se škola iz temelja preuređuje i nadograđuje za novih 650 četvornih metara, tako da danas u svom sastavu ima osam klasičnih učionica, tri specijalizirane učionice (jedna za glazbenu i likovnu kulturu, druga za biologiju, kemiju i fiziku i treća za informatiku). U školi je još suvremeno uređena i opremljena knjižnica sa čitaonicom, blagavaonica i športska dvorana.
Školska spomenica navodi da je škola u Vugrovcu godine 1887. trivijalna i da ju pohađa 120 djece. Škola je radila prije i poslije podne, a nastava se izvodila na hrvatskom jeziku. Školske 1880./1881. godine u Vugrovcu već imamo četverorazrednu školu koja ima i opetovnicu s ukupno 181 polaznikom. Iz godine u godinu broj učenika u vugrovečkoj škole je stalno u porastu, tako da primjerice školske 1897./1898. ovu školu pohađa 375 učenika s područja Vugrovca i okolnih naselja. Škola u Vugrovcu ima status pučke škole, a među njenim učiteljima posebno se isticao Gjuro (Juraj) Popović koji je rođen u ovom kraju i koji je u ovoj školi službovao punih 47 godina, sve do svoje smrti (1856. – 1903.).
Tridesetih godina 20. stoljeća vugrovečka je škola pretijesna da primi sve svoje obveznika, pa ondašnje Ministarstvo prosvjete Kraljevine SHS ukida peti razred i opetovnicu. Tijekom Dugog svjetskog rata (1941. – 1945.) škola je u Vugrovcu, koliko su to ratne prilike dopuštale, radila cijelo vrijeme rata, ali s većim ili manjim prekidima. Poslije rata to je narodna škola u kojoj se pored djece podučavaju čitati i pisati i stariji naraštaji. No skučeni prostorni i drugi uvjeti rada nametnuli su potrebu izgradnje nove moderne školske zgrade. Ona je uskoro izgrađena i svečano otvorena 14.09.1962. godine. Međutim, od 01.09.1963. godine odlukom tadašnje Skupštine općine Sesvete nastala je jedna školska ustanova u čiji sastav ulaze škole u Vugrovcu, Prekvršju, Kašini i Planini Donjoj sa sjedištem u Kašini.
Matična škola u Kašini utemeljena je nekoliko godina nakon vugrovečke (vjerojatno 1844. godine), ali nemamo točnih podataka kada je to bilo jer je školska spomenica izgorjela zajedno sa školskom zgradom tijekom Dugog svjetskog rata (1944. godine).
Prva školska zgrada u Kašini izgrađena je 1852. godine, a već 1866., pa zatim i 1906. godine, školska se zgrada u Kašini nadograđivala. Prvo je vrijeme škola u Kašini bila dvorazredna, potom je imala tri razreda, a već 1924. godine ima i četvrti razred s ukupno 400 đaka. Tijekom Dugog svjetskog rata školu su zapalili simpatizeri i pripadnici partizanskog pokreta s motivacijom da školska zgrada ne posluži kao utvrda ustašama koji su u to vrijeme kontrolirali ovo područje. Po završetku rata, od 1945. godine nadalje, nastava se u ovom mjestu održavala u privatnoj kući i u obližnjem Vatrogasnom domu.
Godine 1947. školska se zgrada u Kašini obnavlja i osposobljava za nastavni rad, ali je i dalje pretijesna pa se nastava istovremeno odvija i u novoizgrađenom Zadružnom domu u mjestu sve do 1948. godine. Od školske godine 1955./56. ova je škola sedmerorazredna, a u nastavu se od te godine uvodi i njemački jezik kao obvezan predmet za učenike starijih razreda. Godine 1956. kašinska škola postaje «narodna osnovna osmogodišnja škola» ustrojena s osam razreda i broji 387 učenika. Tih se godina u kašinskoj školi radi u tri smjene i na tri lokacije jer su bile svega četiri učionice na raspolaganju (dvije u samoj školskoj zgradi, jedna u Zadružnom – danas Društvenom domu i jedna u privatnoj obiteljskoj kući).
U studenom 1958. godine otvorena je nadograđena školska zgrada u Kašini s devet novih školskih prostorija. Tada kašinska škola ima 417 učenika i 12 razrednih odjela.
Odlukom Općinske skupštine Sesvete od 02.07.1963. škole u Vugrovcu i Kašini započinju djelovati kao jedinstvena školska ustanova sa sjedištem u Kašini. Njoj su pripojene i škole u Planini Donjoj i Prekvršju.
Škola u Planini Donjoj otpočela je s radom kao niža pučka škola 13. rujna 1926. godine. Bila je to škola s jednom učionicom, privremeno smještenom u iznajmljenoj drvenoj kući u ovom naselju. Tada je u Planini živjelo 2008 stanovnika, a u školi je bilo 57 učenika. U ovom je mjestu 1929. godine bilo osnovano i društvo «Seljačka sloga», za što je naročito zaslužan tadašnji učitelj te škole Zvonimir Gaži.
Tek po završetku rata, točnije 7.02.1950. godine Planina Donja dobiva vlastitih školsku zgradu s jednom učionicom (za 790 djece), zbornicom i učiteljskim stanom. U toj su školi nekoliko poslijeratnih godina (do 1958.) zajedno učili đaci od prvog do šestog razreda. Od 1959. godine škola u Planini Donjoj ostaje četverogodišnja škola, a učenici viših razreda iz ovog mjesta putuju u školu Kašina ili u školu Vugrovec.
Godine 1978. u Planini Donjoj uređeno je i asfaltirano školsko športsko igralište. Međutim, školska zgrada je bila nesolidno sagrađena pa je nakon 38 godina svoga rada, zbog derutnog stanja objekta morala zatvoriti svoja vrata 19. rujna 1988. godine.
Izgradnja nove škole počela je 20.02.1990., a nastava u njoj otpočela je već 3. rujna iste godine.
Škola u Prekvršju počela je s radom 1956. godine u neprikladnoj zgradi Društvenog doma u Prekvršju. U početku je u toj školi bilo 63 učenika od prvog do četvrtog razreda. Od školske godine 1958./59. pod upravu vugrovečke škole pripadaju i područni odjeli u Prekvršju. Sve do konca 2000. godine škola u Prekvršju radila je u vrlo teškim uvjetima, smještena u zgradi Društvenog doma koji je bilo nefunkcionalna za bilo kakav školski rad, dotrajao i u kojeg se godinama nije ništa ulagalo iz osnovnog razloga što on nije bio u vlasništvu škole. Inicijativa za izgradnju nove školske zgrade u Prekvršju pokrenuta je u godinama neposredno uoči Domovinskog rata, ali do njene realizacije došlo je tek 1999. godine.
Nastava u novoj školskoj zgradi otpočela je 14.02.2000. godine. Objekt je prostorno isplaniran i izgrađen kao škola i vrtić s jaslicama. U njemu se nalaze dvije učionice za 60 učenika, a tu su još i zbornica, školska i mjesna knjižnica, kabineti i višenamjenska dvorana za blagovanje, športske i kulturne djelatnosti te dvije prostorije za jaslićku i vrtićku djecu, dječja kuhinja i ostali potrebni školski sadržaji te dva učiteljska stana (koji se danas koriste za potrebe škole i vrtića.. Objekt je veličine od 1.100 četvornih metara.
